Subota 13. maj 2017. u 19 sati u sali biblioteke Đura Jakšić u Petrovcu na Mlavi
Prevodilac knjige Goran Igić misteriozno skončale dr Teodore Toleve (sumnja se da je ubijena zbog otkrića u knjizi i odbranjene doktorske disertacije), održaće predavanje na temu "VeLIKA ALBANIJA U BJR MAKEDONIJI I POSLEDICE PO SRBIJU"
Teodora je odbranila svoju doktorsku disertaciju na univerzitetu u Barseloni, pod nazivom: „La influencia del Imperio Austro-Hungaro en la construccion nacional albanesa (1896-1908)“.
Knjiga je predstavljena na Sajmu knjiga 29. oktobra 2016. na štandu Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, pred brojnim posetiocima.
Teodora Toleva je umrla od bolesti koja je rapidno napredovala u kritičnim momentima, no sumnja se da je možda ubijena.
---
Odavno nije zapamćeno ovoliko interesovanje za knjigu sa strogo naučnom tematikom kao što je bio slučaj sa delom pokojne bugarske istoričarke Teodore Toleve pod nazivom Uticaj Austrougarske imperije na stvaranje albanske nacije (1896–1908). Izdavač je kuća „Filip Višnjić“, a saizdavač Institut za evropske studije. Kako ističe dr Aleksandar Raković u predgovoru srpskom izdanju, srpski jezik je četvrti jezik, nakon španskog, bugarskog i nemačkog izdanja, na kome se saopštavaju otkrića Toleve u vezi stvaranja albanske nacije. Knjiga će uskoro dobiti i svoje grčko i rusko izdanje. U tom radu Toleva dolazi do zaključka da austrougarska diplomatija igra odlučujuću ulogu za razvoj osećanja nacionalne pripadnosti Albanaca u Osmanskoj imperiji, koja se pretvorila u tamnicu naroda na isti način kao i Austrougarska imperija. Politička akcija Beča je odlučujuća za proces nacionalne izgradnje u svetlu Ernesta Gelnera i njegove modernističke teorije, što kasnije dovodi do stvaranja albanske države.
Knjiga je predstavljena na Sajmu knjiga 29. oktobra 2016. na štandu Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, pred brojnim posetiocima, a posebno veliku čast učinila je svojim dolaskom majka autorke, gospođa Violeta Tolev, kao i prijatelji Teodore Toleve iz Katalonije poput Srđana Krasića i Mladen Radovanovića. Bilo je gostiju i iz Španije, Bugarske, Jermenije. Uvodnu reč dao je Miroslav Toholj, a govorili su i izdavač Dejan Mastilović, dr Aleksandar Stojanović i prevodilac. Na svoj način doprinos izdavanju knjige dali su i Silvi Gavrilov, dr Miša Đurković, Đorđe Opsenica, Ranko Gojković.
Većina dokumenata iz knjige se prvi put pojavljuju u javnosti i pokazuju mehanizme delovanja u ovoj specijalnoj operaciji dugog trajanja.
Istorija VELIKOALBANSKE IDEJE
1878.
Osnovana Prizrenska liga sa idejom da kosovski, bitoljski, skadarski janjinski vilajet (u okviru tadašnjeg Osmanskog carstva) objedini u jedan - albanski vilajet. U to vreme na toj teritoriji Albanci su činili 40% stanovništva - danas su oni većina (osim u Grčkoj i Crnoj Gori).
1912.
Uz snažnu podršku Austrougarske velike sile priznaju stvaranje države Albanije na Balkanu i postavljaju (1913.) nemačkog kneza Vilhelma od Vida na presto kneževine Albanije. Granice kneževine su približne današnjim granicama Albanije (dobar deo Albanaca ostaje izvan granica).
1940-1945.
Prvi put se na delu stvara "Velika Albanija" u zamišljenim granicama pod protektoratom fašističke Italije. Na okupiranim teritorijama tadašnje Kraljevine Jugoslavije sprovodi se masovno iseljavanje nealbanskog stanovništva, kaoi helenskog u Grčkoj.
1945-1989.
Masovno iseljavanje Srba sa Kosova i Metohije pod Titovom vlašću komunista i njegovih naslednika, sa posebnom zabranom povratka iseljenih.
1999.
Nasilno uzimanje Kosova i Metohije od Srbije u NATO bombardovanju od 78 dana.
2004.
Martovski pogrom. Oko 4.000 Srba izgnano iz svojih kuća širom Kosova i Metohije. Tokom pogroma poginulo je 28 ljudi, 35 pravoslavnih manastira je uništeno ili oskrnavljeno, a oko 930 srpskih domova je spaljeno i uništeno.
2014.
"Isporučena" mapa "Velike Albanije" na stadionu u Beogradu. Poruka poslata i Srbiji i regionu i velikim silama, u brižljivo planiranoj političkoj provokaciji.
Šta obuhvata "Velika Albanija"
Od Srbije:
Kosovo i Metohiju,
Preševsku dolinu,
Leskovac, Vranje, Prokuplje
Od Crne Gore:
Ulcinj, Plav,
Rožaje i
Podgoricu
Od BJR Makedonije:
Zapadnu Makedoniju
uključujući i Skoplje
Od Grčke:
Epir i ostrvo Krf